U posljednjim desetljećima vidljiv je drastičan broj putovanja putničkim brodovima. Posljedica povećanja pomorskih putovanja bila je veća mogućnost onečišćenja okoliša što je rezultiralo većim fokusom javnosti i medija na ekološke teme te inzistiranje na održivoj simbiozi gospodarstva i ekologije. Kompanije koje upravljaju putničkim brodovima posebno su bile na udaru javnosti budući da prevoze veliki broj putnika koji stvaraju veliku količinu otpada. Osim toga, otpad na velikim putničkim brodovima zauzima veliki volumen i povećava troškove skladištenja u lukama. Većina luka na Mediteranskom moru primjenjuje pristojbe između 50 i 100 € po m3 otpada s prosjekom od 75 € po m3 otpada. Ukoliko se uzme u obzir da putnički brod koji prevozi 3000 ljudi svakodnevno akumulira između 180 i 600 m3 volumena plastičnog otpada, oko 120 m3 komunalnog otpada te između 3 i 6 m3 volumena prehrambenog otpada standardnom metodom zbrinjavanja takve vrste otpada na brodovima, za predvidjeti je da je volumen otpada koji se kasnije zbrinjava u lukama velik, a proporcionalno tome rastu i naknade luka za kompanije vlasnike putničkih brodova. U ovom će se radu obraditi novija mogućnost u gospodarenju otpada i zbrinjavanju otpada na samom brodu – briketna tehnologija. U radu će se opisati zasad jedina poznata primjena briketne tehnologije u pomorstvu od strane finske tvrtke EVAC. Također, dat će se pregled mogućnosti briketiranja određenih vrsta otpada, točnije plastičnog, kućnog i prehrambenog otpada te pregled ekonomskih i ekoloških razloga za korištenje istoga. Usporedne tablice i grafikoni prikazani u radu pokazuju značajna smanjenja ponajviše ekonomskih naknada luka za kompanije vezane uz zbrinjavanje otpada.