Odluku o objavljivanju ovog materijala, namijenjenog prije svega studentima smjera nautike i tehnologije pomorskog prometa Pomorskog fakulteta u Rijeci, donio sam usprkos činjenici da postoji odgovarajuća, obvezatna literatura na hrvatskom jeziku. Radi se o udžbeniku prof. dr. sc. Dragana Martinovića Strojarski priručnik za časnike palube, a do sada je objavljeno drugo, dopunjeno izdanje. Jedan je razlog, manje neslaganje sadržaja udžbenika s trenutačnim programom kolegija i sadržajima koje zahtijeva konvencija, odnosno navedeni su u Model Course 7.01. Neka se područja brodskog strojnog kompleksa obrađuju pretjerano, u mjeri koja nije potrebna budućim časnicima palube. Razlozi su nedovoljna predznanja studenata ili priroda posla, koju će isti kasnije obavljati. Druge se teme, i to one s atributima praktičnih znanja potrebnih časnicima palube, ne obrađuju dovoljno. U prvu bih grupu, sigurno svrstao brodske cjevovode. Te će se teme nastojati obraditi u maksimalno sažetom obliku, vodeći prije svega računa o stvarno potrebnim znanjima, odnosno povezanosti indikacije na komandnom mostu broda s pojedinim elementom brodskog cjevovoda. Druga grupa, nedovoljno objašnjenih tema su postupci pripreme glavnog porivnog stroja, dizelskih (ili drugih) generatora električne struje te brodskih generatora pare. Iako se navedeni postupci ne mogu direktno povezati sa zanimanjem časnika palube, može ih se povezati sa sustavima daljinskog upravljanja na mostu, s različitim, nužnim postupcima u kriznim situacijama ili sustavima automatske zaštite i mjerama predostrožnosti. Također, u navedenom se udžbeniku ne obrađuju sustavi protupožarne zaštite na brodu. U izvjesnoj mjeri to je obrađeno u kolegiju Sigurnost na moru, no ovdje će biti dat tehnološki, inženjerski opis izvedbe i primjene. Drugi, možda i važniji, razlog za objavljivanje, našao sam u značajnom neslaganju količine informacija dostupnih u obveznoj literaturi i razumijevanja navedenih činjenica od strane studenata. U nekim su slučajevima studenti izražavali negodovanje zbog previše informacija, dok je u nekim slučajevima bilo upravo suprotno. Odgovor na prvu primjedbu mogao bi biti da se zbog manjeg predznanja ovdje moralo ići u neke osnove, možda nepotrebne u takvom udžbeniku. Studentu, koji te osnove poznaje, to je nepotrebno i može preskočiti takve tematske cjeline. Ako je područje nedovoljno precizno obrađeno, studentima se preporuča dopunska literatura, sva na hrvatskom jeziku. To je po mom mišljenju previše gradiva jer se radi o nekoliko kolegija brodostrojarskog smjera (motori, generatori pare, toplinske turbine, pomoćni uređaji i cjevovodi). Udžbenik je podijeljen u dva dijela. U prvom, naziva Porivni sustavi i strojevi, obrađuje se općenito poriv, stupnjevi iskoristivosti i elementi porivnih sustava te porivni strojevi s težištem na najćešće tipove, a u drugom, naziva Pomoćni uređaji i sustavi, obrađuju se u osnovnim crtama pumpe, kormilarski uređaji, uređaji kojima se sprječava zagađivanje morskog okoliša i drugi, te cjevovodi kojih su navedeni uređaji osnovni dijelovi. Budući da će ovaj materijal u početku biti objavljen samo na internetskoj stranici www.pfri.hr/~pkralj pozivaju se čitatelji (posebno studenti i časnici palube s ovlaštenjima) na dobronamjerne primjedbe kako bi se mogle izvršiti korekcije u korist budućim generacijama studenata.